Sladić (Glycyrrhiza glabra) je višegodišnja biljka iz porodice mahunarki čiji se ljekoviti dio nalazi pod zemljom: korijen, slađi od šećera i žut na presjeku. Tradicionalno se koristi kod probavnih tegoba i kod kašlja koji prati prehladu. Ali ista tvar koja mu daje slatkoću, glicirizin, kod dijela ljudi podiže krvni pritisak i snižava kalij, pa sladić nije biljka koja se pije bez granica.
Evropska agencija za lijekove revidirala je monografiju o sladićevom korijenu u martu 2026. godine, i upravo iz nje dolazi većina brojki koje ćete naći niže. U nastavku prolazimo kroz izgled biljke i njene nazive, sastav korijena, ljekovita svojstva, pripremu čaja i tačne doze po indikaciji, dozvoljeno trajanje upotrebe, interakcije s lijekovima i listu ljudi koji bi sladić trebali izbjegavati.
Šta je sladić i kako izgleda biljka?
Ako ste sladić do sada poznavali samo kao okus u bombonima, sama biljka će vas vjerovatno iznenaditi. Sladić je višegodišnja mahunarka koja naraste do oko metar i po visine. Listovi su perasto sastavljeni, sitni ljubičastoplavi cvjetovi skupljeni su u uspravne grozdove, a poslije cvjetanja razvijaju se male mahune, po kojima se odmah vidi rodbinska veza s grahom i djetelinom.
Ono što se u biljnoj upotrebi koristi ne raste iznad zemlje. Korijen sladića je drvenast i žilav, spolja smeđkast i naboran, a kad ga prelomite, presjek je izrazito žut. Okus je slatak, znatno slađi nego što većina ljudi očekuje pri prvom susretu.
Biljka potiče iz Sredozemlja te iz jugozapadne i zapadne Azije. Uzgaja se na toplim položajima, u dubokom i propusnom tlu koje korijenu dozvoljava da se razgrana. Bere se i suši isključivo korijen, obično tek nakon nekoliko godina rasta. Ta razlika nije sitnica, jer se sve doze u nastavku odnose na težinu suhog usitnjenog korijena, ne na list ili cvijet.
Nazivi sladića: naučni, narodni i strani
Naučno ime biljke je Glycyrrhiza glabra L. Evropska monografija pokriva tri srodne vrste, uz Glycyrrhiza glabra još i Glycyrrhiza inflata Bat. i Glycyrrhiza uralensis Fisch., a sam ljekoviti materijal, osušeni korijen, vodi se pod latinskim nazivom Liquiritiae radix (EMA HMPC monografija, 2026.). Hrvatski termin koji EMA koristi u samoj monografiji je sladićev korijen.
U narodu ćete čuti i nazive slatki korijen i slatko drvce. Na engleskom je to liquorice ili licorice root, na njemačkom Süßholzwurzel. Svi ti nazivi označavaju isti biljni materijal, pa deklaracija čaja koja spominje bilo koji od njih govori o istom sastojku.
Šta sadrži korijen sladića?
Slatkoća sladića ne dolazi od šećera. Glavni sastojak korijena je glicirizin, poznat i kao glicirizinska kiselina, saponin koji je desetinama puta slađi od običnog šećera i koji se u organizmu razgrađuje u 18β-gliciretinsku kiselinu. Uz njega korijen sadrži flavonoide, polisaharide i sluzave materije koje daju onaj osjećaj obloge na sluznici, zbog kojeg se čaj tradicionalno pije kod nadraženog grla.
Glicirizin nije samo nosilac okusa, nego i razlog opreza. Procjena sigurnosti objavljena 2006. u časopisu Regul Toxicol Pharmacol pokazala je da glicirizinati inhibiraju enzim 11β-hidroksisteroid dehidrogenazu (PubMed), što je mehanizam kojem se vraćamo u sekciji o krvnom pritisku. Isti rad podsjeća na nešto što se lako previdi: sladić je regulatorno tretiran i kao sastojak hrane, ne samo kao lijek. Zato se dnevni unos zna nakupiti iz izvora koje niko ne doživljava kao terapiju.
Ljekovita svojstva sladića: šta priznaje EMA, a šta pokazuju istraživanja
Kad se govori o ljekovitosti sladića, potrebna je preciznost koju ćete rijetko naći u tekstovima o biljkama. Evropska agencija za lijekove priznaje sladiću dvije indikacije, ali obje isključivo kao tradicionalnu upotrebu. Kolona za dobro utvrđenu medicinsku upotrebu u monografiji je prazna, što znači da registracija počiva na dugogodišnjem iskustvu upotrebe, a ne na dokazima nivoa lijeka.
Probavne tegobe, žarenje i želudac
Žarenje iza grudne kosti, punoća poslije jela i tup pritisak u želucu su tegobe zbog kojih se za sladić poseže vjerovatno najčešće. EMA ga u toj indikaciji vodi kao tradicionalni biljni lijek za ublažavanje probavnih tegoba, uključujući žarenje i dispepsiju.
Najjači pojedinačni klinički nalaz koji imamo je randomizovano, dvostruko slijepo i placebo-kontrolisano istraživanje iz 2012. (Evid Based Complement Alternat Med) kod funkcionalne dispepsije (PubMed). Uz njega ide ograda bez koje se nalaz ne smije prenositi: ispitivan je standardizovani ekstrakt korijena u dozi od 75 mg dva puta dnevno tokom 30 dana, dakle farmaceutski pripravak, a ne šolja čaja. Cochrane pregled iz 2023. dodatno umiruje očekivanja, jer zaključuje da dokazna baza za biljne pripravke kod funkcionalne dispepsije kao cjelina još nije čvrsta (PubMed).
Kašalj, grlo i disajni putevi
Druga priznata indikacija je upotreba kao ekspektorans kod kašlja povezanog s prehladom, opet u statusu tradicionalne upotrebe. Sluzavim materijama iz korijena tradicionalno se pripisuje oblaganje nadražene sluznice, i to je najstariji razlog zbog kojeg se sladić uopšte našao u čajnim mješavinama za grlo.
Postoji i mjerljiv trag izvan konteksta prehlade. Dvostruko slijepo istraživanje objavljeno 2013. u časopisu Anesth Analg pokazalo je da grgljanje rastvora sladića prije operacije smanjuje grlobolju i kašalj nakon vađenja tubusa, u poređenju s grgljanjem šećerne vode (PubMed). Kontekst je bolnički, kod intubiranih pacijenata, i ne prenosi se na prehladu kod kuće. Raniji, jednostruko slijepi rad iz 2009. dao je sličan rezultat (PubMed).
Uz ovu indikaciju EMA veže jedno jasno upozorenje. Ako se uz kašalj jave dispneja, odnosno otežano disanje, pa groznica ili gnojni ispljuvak, to nije situacija za čaj nego za ljekara.
U gotovim mješavinama za disajne puteve sladićev korijen se najčešće kombinuje sa sluzavim i aromatičnim biljem. U čaju Deep Inhale stoji uz list podbjela, cvijet crnog sleza, korijen bijelog sljeza i plod komorača.
Kako se priprema čaj od sladića i koliko ga se smije uzeti?
Najvažnija praktična poruka ove sekcije stane u jednu rečenicu: doza sladića nije ista za probavu i za kašalj. EMA razdvaja dvije šeme, a razlika među njima je velika, pa ih i mi razdvajamo. Brojke ispod prenosimo tačno onako kako stoje u monografiji, bez zaokruživanja.
Priprema čaja korak po korak
Usitnjeni suhi korijen prelije se ključalom vodom, 150 ml po jednoj dozi, poklopi se i ostavi da odstoji, pa se procijedi. Način primjene je oralni.
Jedan praktičan detalj vrijedi više od svih ostalih: mjerite težinu korijena, ne kašike. Fino usitnjen i krupno sječen korijen zauzimaju bitno različitu zapreminu, a upravo o težini ovisi koliko ćete glicirizina zaista unijeti. Mala kuhinjska vaga radi posao koji kašika ne može.
I još nešto. Čaj je izrazito sladak, jači nego što očekujete. Nemojte ga dosladiti.
Doza kod probavnih tegoba
Za ublažavanje probavnih tegoba EMA navodi 1,5 do 2 g usitnjenog korijena na 150 ml ključale vode, dva do četiri puta dnevno. Ukupna dnevna doza kreće se od 3 do 8 g. Monografija dodaje i vrijeme uzimanja: šolja poslije obroka.
Vrijedi ponoviti ogradu iz prethodne sekcije. Klinički ispitana doza kod funkcionalne dispepsije bila je standardizovani ekstrakt od 75 mg dvaput dnevno. To i ovaj čaj su dva različita pripravka i ne izjednačavaju se.
Doza kod kašlja uz prehladu
Kod kašlja uz prehladu šema je drugačija: 1,5 do 4,5 g na 150 ml ključale vode, dva do tri puta dnevno, uz dnevnu dozu od 3 do 13,5 g.
Gornja dnevna granica je ovdje 13,5 g naspram 8 g kod probave, što znači i osjetno veći unos glicirizina. Zato se sve što slijedi o trajanju i nuspojavama odnosi prije svega na ovu upotrebu.
Ekstrakti i dobna granica
Za meki ekstrakt kod probavne indikacije (DER 1:0,4–0,5) EMA navodi 32 mg pojedinačno, dva do tri puta dnevno, odnosno 64 do 96 mg dnevno, uz maksimum od 160 mg. Kod kašlja je to meki ekstrakt DER 3:1, od 1,2 do 1,5 g, tri do četiri puta dnevno, odnosno 3,6 do 6 g dnevno.
Djeci i adolescentima ispod 18 godina sladić se ne preporučuje, jer podaci za tu dobnu skupinu nisu dovoljni.
Nuspojave sladića i zašto glicirizin diže krvni pritisak
Sada dio koji većina tekstova o sladiću preskoči. Sladić ima nuspojavu koja je predvidiva, dokumentovana i vezana za isti sastojak koji mu daje okus.
Glicirizin inhibira enzim 11β-HSD2, koji u bubregu inače razgrađuje kortizol prije nego što ovaj stigne do receptora za mineralokortikoide. Kad se taj enzim uspori, kortizol počne djelovati kao da je aldosteron, i nastaje stanje koje se zove pseudohiperaldosteronizam. Praktično to znači zadržavanje vode i natrijuma, gubitak kalija iz organizma (hipokalemiju) i porast krvnog pritiska. Enzimski dio mehanizma potvrdila je već spomenuta procjena iz 2006, a najnoviji pregled objavljen 2026. u časopisu Front Pharmacol dodaje nijansu koja mijenja praktičan zaključak: doza sama ne objašnjava razlike među ljudima (PubMed). Individualna osjetljivost varira, pa neki reaguju i na količine koje drugi podnose bez ikakvog traga.
Kako to izgleda u praksi? Najčešće blago: malo otečeni gležnjevi, viši pritisak nego inače, umor. Opsežan pregled objavljen 2023. u časopisu Nutrients navodi da su manifestacije obično blage, ali da u rijetkim slučajevima mogu biti ozbiljne, s poremećajima srčanog ritma i mišićnom slabošću (PubMed). Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi izraženih otoka i toksičnosti nakon dugotrajne konzumacije samog korijena (Cureus, 2023.). Takvi prikazi ne govore o učestalosti, ali govore o tome da izvor problema ne mora biti kesica bombona.
Ako već imate povišen krvni pritisak, to je razlog da sladić preskočite, a ne da ga pratite mjerenjem.
Ko bi trebao izbjegavati sladić?
Vrijedi napraviti razliku koju monografija pravi vrlo precizno. Jedina formalna kontraindikacija je preosjetljivost na aktivnu supstancu. Sve ostalo niže spada u upozorenja i mjere opreza, što znači da nije riječ o apsolutnoj zabrani, nego o skupinama kod kojih se sladić ne preporučuje jer su osjetljivije na njegova neželjena dejstva.
EMA tu izdvaja osobe koje imaju:
- povišen krvni pritisak,
- bolest bubrega,
- bolest jetre,
- kardiovaskularne poremećaje,
- snižen kalij u krvi, odnosno hipokalemiju.
Postoji i upozorenje koje se gotovo nigdje ne prenosi, a od svih je najkorisnije. Ko već uzima lijek koji sadrži sladić, ne smije uz njega uzimati druge proizvode sa sladićem, jer se tada mogu javiti zadržavanje vode, hipokalemija, hipertenzija i poremećaji srčanog ritma.
Zamislite kako to izgleda u stvarnom danu. Ujutro biljni čaj za probavu u čijoj je deklaraciji sladić treći sastojak. Poslije podne nekoliko bombona od sladića. Uvečer skuhan korijen, jer grlo grebe. Nijedan od ta tri izvora čovjek ne doživljava kao lijek, a doze glicirizina se sabiraju kao da jesu.
Sladić u trudnoći i dojenju
Zaključak je ovdje kratak: ne preporučuje se. Vrijedi objasniti zašto, jer razlog nije načelna opreznost nego konkretni nalazi.
EMA navodi da su podaci o primjeni kod trudnica ograničeni, a da su studije na životinjama pokazale reproduktivnu toksičnost. Zato se sladić ne preporučuje u trudnoći, kao ni ženama u reproduktivnoj dobi koje ne koriste kontracepciju. Glicirizin je detektabilan u majčinom mlijeku nekih žena koje uzimaju sladić, a njegov efekat na novorođenče i dojenče nije poznat, pa se ne preporučuje ni tokom dojenja. Adekvatnih podataka o plodnosti nema.
Pretklinički dio monografije precizira nalaze. Kod pacova je pokazano da 18β-gliciretinska kiselina prolazi placentnu barijeru, a glicirizin je u dozama od 239 do 1000 mg/kg pokazao blagu embriotoksičnost na bubrege i pluća ploda. To su podaci na životinjama, ne nalazi kod ljudi, i tako ih treba čitati.
Kod ljudi imamo opservacione podatke. Finska studija objavljena 2002. u časopisu Am J Epidemiol povezala je konzumaciju sladića u trudnoći s prijevremenim porodom prije 37. sedmice, uz izloženost grupisanu po sedmičnom unosu glicirizina: nisku ispod 250 mg sedmično, umjerenu od 250 do 499 mg i visoku 500 mg i više (PubMed). Raniji rad iste grupe iz 2001. išao je u istom smjeru (PubMed). Opservacione studije ne dokazuju uzročnost, ali uz ostatak slike daju jasnu preporuku.
Sladić i lijekovi: šta provjeriti sa svojim ljekarom
Ako uzimate bilo kakvu redovnu terapiju, ovo je sekcija koju treba pročitati prije nego što kupite korijen.
Najvažnija stavka pogađa najbrojniju grupu čitalaca: sladićev korijen može poništiti antihipertenzivno djelovanje propisanih lijekova. Uzrok je isti mehanizam opisan gore, samo posmatran iz drugog ugla, jer podizanje pritiska preko zadržavanja natrijuma radi suprotno od onoga zbog čega terapija postoji.
Uz diuretike se sladić ne koristi, jer se gubitak kalija pojačava. Kod srčanih glikozida problem je što hipokalemija povećava osjetljivost srca na njih. Kortikosteroidi i stimulativni laksativi dodatno pogoršavaju elektrolitni disbalans, pa ni oni ne idu istovremeno sa sladićem. Isti oprez EMA proširuje na sve druge lijekove koji mogu poremetiti ravnotežu elektrolita.
Postoji i drugi tip interakcije. Kliničke studije pokazale su da oralni unos 300 mg glicirizina dnevno tokom 14 dana može umjereno smanjiti sistemsku izloženost lijekovima koje razgrađuje enzim CYP3A4, a kao primjeri se navode midazolam i omeprazol. CYP3A4 je jetreni enzim preko kojeg se metaboliše velik broj lijekova, pa manja izloženost može značiti slabije djelovanje propisane terapije.
Ono što iz ove sekcije treba ponijeti ljekaru ili farmaceutu staje u tri pitanja: koju terapiju uzimam, spada li ijedan moj lijek u navedene grupe, i metaboliše li se preko CYP3A4.
Koliko dugo se sladić smije koristiti i šta znači predoziranje?
Kod probavne indikacije monografija je izričita: sladić se ne koristi duže od 4 sedmice. To je gornja granica trajanja i vrijedi je zapamtiti, jer se gotovo nigdje ne navodi.
Postoje i dva kraća praga, koja znače nešto drugo. Ako tegobe traju duže od dvije sedmice tokom upotrebe kod probavnih smetnji, ili duže od jedne sedmice kod kašlja, to je signal da problem nije za samoliječenje. Prvo je maksimalno trajanje, drugo je znak da stvar ne ide u dobrom smjeru.
Šta se dešava kad se granica pređe? Slučajevi predoziranja prijavljeni su upravo kod produžene upotrebe duže od četiri sedmice i kod unosa velikih količina, sa zadržavanjem vode, hipokalemijom, hipertenzijom, poremećajima srčanog ritma i, u najtežim slučajevima, hipertenzivnom encefalopatijom.
Ovdje treba spomenuti izvor koji se stalno potcjenjuje. Bomboni od sladića se ne doživljavaju kao biljni preparat, a pojede ih se lako i mnogo. Za glicirizin je to ista računica kao i sa čajem.
Sladić u kombinaciji s drugim biljem
Sladić se u tradicionalnim mješavinama rijetko koristi sam, i to ima smisla: slatkoća pokriva gorčinu drugog bilja, a sluzave materije se dobro slažu s aromatičnim sastojcima. Kod probavnih tegoba klasičan par su kamilica i matičnjak, a kod disajnih puteva komorač i sluzavo bilje.
Gotove mješavine tu logiku samo prenose na policu. U čaju Go Slim sladić se javlja kao jedan od sastojaka, uz kim, komorač, cvijet kamilice, smreku, senu i krušinu.
Kombinovanje ne poništava ništa od ograničenja iz prethodnih sekcija. Doza glicirizina se sabira iz svih izvora, bez obzira na to koliko biljaka stoji u deklaraciji.
Često postavljana pitanja o sladiću
Kako izgleda biljka sladić?
Sladić je višegodišnja mahunarka koja naraste do oko metar i po. Ima perasto sastavljene listove i sitne ljubičastoplave cvjetove u grozdovima. Ljekoviti dio je korijen, drvenast i žilav, spolja smeđkast, a na presjeku izrazito žut, sa prepoznatljivo slatkim okusom. Biljka potiče iz Sredozemlja i zapadne Azije.
Pomaže li sladić kod mršavljenja?
Ne postoji kvalitetan naučni dokaz da sladić pomaže u mršavljenju. Javlja se kao sastojak u pojedinim biljnim čajevima namijenjenim mršavljenju, ali to je podatak o sastavu proizvoda, a ne dokaz o djelovanju sladića na tjelesnu masu. Zbog rizika od glicirizina ne preporučujemo ga u tu svrhu.
Utiče li sladić na rast grudi?
Nema naučnih dokaza da sladić utiče na rast grudi. Pretraga medicinske literature ne daje nijedno relevantno istraživanje na tu temu, pa svaka takva tvrdnja ostaje bez podloge. Sladić sadrži spojeve koji se opisuju kao fitoestrogeni, ali dokazi o hormonskom efektu su oskudni i ne govore ništa o tkivu dojke.
Djeluje li sladić na hormone i estrogen?
Sladić sadrži spojeve koji se u literaturi opisuju kao fitoestrogeni, ali dokazi o stvarnom hormonskom efektu su oskudni. Jedna mala studija sa šezdeset žena ispitivala je sladić kod valunga u postmenopauzi. Uzorak je premalen da bi bio osnov za samoliječenje ili zamjenu propisane terapije.
Detalji te studije objavljeni su 2014. u časopisu Health Care Women Int, uz dnevnu dozu od 1140 mg (PubMed).
Smije li se sladić uzimati uz lijekove?
Evropska agencija za lijekove ne preporučuje istovremenu upotrebu sladića s diureticima, srčanim glikozidima, kortikosteroidima i stimulativnim laksativima. Sladić može i poništiti djelovanje lijekova za pritisak, a utiče na enzim CYP3A4. Ako uzimate bilo kakvu terapiju, provjerite s ljekarom ili farmaceutom prije upotrebe.
Pomaže li sladić kod tegoba sa želucem?
Sladićev korijen je u Evropskoj uniji registrovan kao tradicionalni biljni lijek za ublažavanje probavnih tegoba, uključujući žarenje i dispepsiju. Jedno manje randomizovano istraživanje koristilo je standardizovani ekstrakt u dozi od sedamdeset pet miligrama dva puta dnevno, što nije isto što i šolja čaja.
Smiju li sladić koristiti trudnice i dojilje?
Ne. Evropska agencija za lijekove ne preporučuje sladić u trudnoći ni tokom dojenja. Podaci su ograničeni, a studije na životinjama pokazale su reproduktivnu toksičnost. Glicirizin je pronađen i u majčinom mlijeku, a njegov efekat na dojenče nije poznat. Isto važi i za žene u reproduktivnoj dobi koje ne koriste kontracepciju.
Zaključak
Sladić je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka u evropskoj upotrebi, a njegov status je danas jasno definisan. Evropska agencija za lijekove priznaje mu dvije indikacije, probavne tegobe i kašalj uz prehladu, ali obje isključivo kao tradicionalnu upotrebu. Čaj se priprema jednostavno, doze su precizno napisane i razlikuju se po indikaciji, a ograničenja su konkretna: najviše četiri sedmice kod probavne indikacije i jasna lista ljudi koji ga trebaju izbjeći.
Sladić nije čudotvoran, a nije ni opasan sam po sebi. Riječ je o biljci s neobično dobro dokumentovanim profilom, koja radi ono što se od nje očekuje kad se koristi u granicama, i pravi probleme kad se te granice zaborave.
Sadržaj ovog teksta je informativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet ljekara ili farmaceuta. Sladić nije namijenjen osobama mlađim od 18 godina, trudnicama i dojiljama. Ako imate povišen krvni pritisak, bolest bubrega, jetre ili srca, ili uzimate bilo kakvu terapiju, posavjetujte se s ljekarom prije upotrebe.
Izvori
- European Union herbal monograph on Glycyrrhiza glabra L.; Glycyrrhiza inflata Bat.; Glycyrrhiza uralensis Fisch., radix (EMA/HMPC/108399/2024, Revision 1, 2026.)
- Regul Toxicol Pharmacol, 2006. (PMID 16884839)
- Evid Based Complement Alternat Med, 2012. (PMID 21747893)
- Cochrane Database Syst Rev, 2023. (PMID 37323050)
- Anesth Analg, 2013. (PMID 23921656)
- Anesth Analg, 2009. (PMID 19535697)
- Front Pharmacol, 2026. (PMID 42292819)
- Nutrients, 2023. (PMID 37764649)
- Cureus, 2023. (PMID 36874748)
- Am J Epidemiol, 2002. (PMID 12396997)
- Am J Epidemiol, 2001. (PMID 11390327)
- Health Care Women Int, 2014. (PMID 23663094)
