Kopriva – moćan lijek iz prirode

Šta je kopriva, gdje raste i dijelovi koprive?

Kopriva ( lat. Utrica dioica) je biljka koja se najčešće može pronaći kao korov na mjestima koja su zapuštena. Ova biljka raste na prostorima Evrope, Azije, Sjeverne Amerike i Afrike. Rasprostanjena je na zelenim površinama, travnjacima, uz rijeke, šume, mjestima gdje borave domaće životinje. Kopriva je vrsta samonike biljkekoja potiče iz roda Utrica. Visoka je 60 do 80 cm. 

Kopriva se sastoji iz tri dijela: 

• korijen, 
• stabljika  
• list

Ona cvjeta od proljeća do jesni a oprašivanje se vrši putem vjetra. Korijen koprive je veliki, a stabljika može rasti do 150 cm. Na listovima se nalaze dlačice i prekriveni su žarnicama, zbog čega na koži čovjeka, prilikom kontakta s biljkom, izlijevaju svoj oštri sok, što se ispoljava u vidu crvenila s neugondim peckanjem – to je razlog zbog čega kopriva “žari”

Sastav koprive

Lišće  i korijen koprive sadrže vitam A, C i vitamin K, vitamine iz skupine B, te razne minerale kao što su  natrij, željeo, kalcij, magnezij, fosfor i kalij. Bogata je masnoćama : oleinska i linolna kiselina, betakaroten i polifenoli.

Kopriva u medicini

Kopriva je veoma ljekovita biljka, koja se od davnina koristila u alternativnoj medicini. Stari Egipćani su koristili koprivu za razne tegobe, artritis i bolove u ledjima.

Kako kopriva liječi anemiju?

Anemija se može deifnisati kao smanjene mase eritricita i koncentracije hemoglobina, odnosno smanjene sposobnosti krvi da prenosi kiseonik ( O2).  Simptomi anemije su umor, glavobolje, opadanje kose, lomljivi nokti, loš imunitet, usporenost, sklonost upalama i reumi. Kopriva je prvi izbor kod prirodnog liječenja anemije. Bogata je željezom, i redovitim ispijanjem soka od koprive, znatno poboljšava  krvnu sliku, povećanjem željeza u hemoglobinu.

Kako kopriva djeluje na upale prostate?

Prve promjene prostate, umožavanje stanica tkiva prostate javljaju se poslije tridesete godine svakog muškarca. Vremenom, prostata mijenja svoj izgled, veličinu, te dolazi do poremećaja njene funkcije, što se očitava bolovima, otežanim mokrenjem, isprekidanim mokrenjem, peckanjem prilikom mokrenja i mnogim drugim simptoma. Istraživanja su dokazala, da kopriva utiče na hormon testosteron i na njegovu pretvorbu u dihidrotestosteron, hormon koji utiče na uvećanje prostate (beningna hiperplazija prostate)

Redovno ispijanje čaja PROSTAMID, koji u svom sastavu sadrži korijen koprive,  omoćava normlanu prohodnost prostate i njenu normlanu funkciju.

Kako kopriva djeluje na masnu jetru?

Kopriva je bogati antioksidant, te ispijanje čaja ili soka od koprive, jetra se oslobađa toksina, teških metala, pri čemu se razbijaju masnoće, i jetra je spremna za regeneraciju.  

Kopriva je prirodni diuretik, snižava krvni pritisak, oslobadja organizam od viška soli i vode.

Sokovi i čajevi od koprive

Krijen, listovi i cvjetovi koprive su jestivi, mogu se pripremati na razne načine. Preporučuje se brati rukavicama  u proljeće i jesen, a nakon što se preradi, smrzne ili osuši, tada je sigurna za konzimiranje.

Za pravljenje soka koriste se svi nadzemni dijelovi koprive, a od korijena se pravi čaj.

Sok od koprive se pravi od mladih listova koprive. Kako bi bio ukusniji možete dodati agrume. Koprivu treba brati samo na nezagađenim područjima.

Priprema

Oprati listove koprive, također naranče i limune prije guljenja. Razmutiti šećer u vodi ili med te potopite koprivu u mješavinu i agrume koji su prethodno izrezani na kriške. Sok ostaviti da stoji poklopljen 24 sata, a zatim koprivu i agrume izgnječiti rukama. Kroz gazu procijediti sok i uliti ga u staklene boce. Čuvati u hladnjaku najviše sedam dana.

Kopriva se može koristiti za pravljenje sirupa, pita, čajeva, salata pa čak i juha koja jača imunitet tokom sezone prehlada i gripa.